preskoči na sadržaj

Osnovna škola Lipovac

Virovitičko-podravska županija

Autor: Grgur Jurković, 4. 5. 2011.

Virovitičko-podravska županija povezuje ravnu Slavoniju i bregovitu Podravinu. Smjestila se između središnjeg i istočnog dijela kontinentalne Hrvatske, tako da se zapadni dio Županije nalazi na području bilogorske Podravine, dok istočni dio prelazi u slavonsku podravinu. Reljefno, Županija se dijeli na područje podravske nizine na sjeveru, te brdsko-planinski južni dio Županije pod koji spadaju sjeverne padine Bilogore, Papuka i Krndije. Županija je od davnina imala veliki prometni značaj zbog pogodnog položaja između srednjeg Podunavlja i srednjeg Jadrana, te zbog toka rijeke Drave koji prolazi Županijom te služi kao poveznica Hrvatske s istokom i zapadom.
 

Povijest Virovitičko-podravske županije započinje u vrijeme Arpadovića koji u 13. stoljeću osnivaju prve županije u Hrvatskoj kao nova administrativna područja. Tako je 1234. herceg Koloman darovao mnoge sloboštine virovitičkim došljacima. Jedna od zanimljivosti je 1242. godine kralj Bela IV. baš u Virovitici dodijelio Zlatnu bulu zagrebačkom Gradecu. Važno je istaknuti kako se već 1269. godine spominje virovitički župan, a ime Županije spominje se u povijesnim dokumentima kraljice Elizabete iz 1275. godine. Kasnije, županija je u posjedu ugarskih kraljica sve do 15. stoljeća, a u drugoj polovici 16. stoljeća pada u ruke Turaka koji ovdje vladaju do 1684. godine. Oslobođena područja virovitičkog područja su tek krajem prve polovice 18. stoljeća administrativno sjedinjena s Hrvatskom po naputku kraljice Marija Terezija, a barun Marko Pejačević postaje prvim županom nove Virovitičke županije. Krajem istog stoljeća Županija se ukida te je pripojena pečujskom okružju, da bi nedugo zatim pripala pod Požešku županiju. Godine 1861. ustanovljuje se ponovo Virovitička županija sa županom Josipom Jurajem Strossmayerom, a napokon 1992. Hrvatski Državni Sabor uspostavlja Virovitičko-podravsku županiju unutar suverene Hrvatske. Ova županija iznimno je bogata šumama i vodom, zbog čega ovdje postoje odlični preduvjeti za daljnji razvoj poljoprivrede, proizvodnje i turizma. Danas se županija sastoji od 13 općina te gradova Virovitice, Slatine i Orahovice, na koje ćemo se detaljnije osvrnuti u nastavku.

 


Virovitica

Virovitica je glavno kulturno, upravno i gospodarsko središte Virovitičke županije, koja je po gradu i dobila ime. Grad se smjestio na sjevernim padinama Bilogore u Podravini, te se sastoji od 11 gradskih naselja.

Iako postoje tragovi naseljenosti na području grada još iz doba antike, tek 1234. herceg Koloman Virovitica daruje sloboštine, koje 1248. godine potvrđuje kraljica Marija, žena kralja Bele IV. koja je ovdje znala često boraviti. Unutar gradskih zidina srednjovjekovnog grada nalazio se kaštel župna crkva sv. Kuzme i Damjana te franjevački i dominikanski samostan. U tom vremenu kraljica Elizabeta u povijesnim dokumentima spominje Virovitičku županiju. Tijekom 15. stoljeća u Virovitici je zabilježena i lokalna seljačka pobuna kada su seljaci iz obližnje Donje Bukovice napali pavlinski samostan sv. Benedikta. U drugoj polovici 16. stoljeća Viroviticu bez borbe osvajaju Turci, koji gradom vladaju gotovo 120 godina, sve do oslobođenja 1684. godine. Kasniji slijedi usporen razvoj virovitice i njene okolice, sve do 18. stoljeća virovitičko vlastelinstvo dolazi u ruke feudalca Marka Pejačevića kojeg nasljeđuje grof Josip Pejačević koji istakao preuređivanjem virovitičkog kraja. U nastojanjima za obnovom virovitičkog kraja kasnije nastavljaju Pejačevićevi sinovi i unuci, pa je tako 1804. Antun Pejačević dovršio gradnju novog dvorca na mjestu starog. 1841. godine dvorac je prodan obitelji Schauburg-Lippe koji su dvorac dodatno preuredili do današnjeg neoklasicističkog izgleda, te su oko dvorca dali urediti park. Ovaj dvorac s parkom smješten u samom centru grada danas čini jedan od najljepših kulturno-povijesnih građevina u Županiji. Od vrijednih sakralnih objekata u gradu izdvajamo franjevački samostan s crkvom sv. Roka iz 18. st., koja se nalazi nedaleko dvorca. Važnoje istaknuti kako ova crkva predstavlja jednu od najvrednijih baroknih građevina u Hrvatskoj, a četverokutni i jednokatni samostan sadrži vrijednu arheološku, etnografsku i kulturno povijesnu zbirku skupa sa vrijednom galerijom slika suvremenih umjetnika.

Danas je Virovitica cestovno i željezničko sjecište sa tranzitnim, ali i turističkim značajem. U gradu djeluju tri osnovne i četiri srednje škole, te mnogobrojne kulturne ustanove od kojih izdvajamo gradsko kazalište i muzej. Od brojnih sportskih klubova u gradu izdvajamo nogometni i košarkaški klub Virovitica. Osim dvorca Pejačević i njegovog baroknog parka koji predstavlja hortikulturni spomenik, važno je još spomenuti i prelijepi otvoreni bazen u koji se nalazi u samom središtu parka. Grad i njegova okolica temelje svoje gospodarstvo na poljodjelstvu te prehrambenoj, drvnoj, kovinskoj i kožnoj industriji. Bitno je naglasiti kako se u Virovitici nalaze i brojna izletišta od kojih izdvajamo ribnjake u Razbojištu koje se nalazi ispod Bilogore, te izletište Milanovac koje se smjestilo na vinorodnom i brežuljkastom Bilogorskom kraju koji je pogodan i za lov.
 


Orahovica

Orahovica je jedan od tri grada unutar Virovitičko-podravske županije, koji se smjestio na sjevernim padinama Krndije, a na jugozapadu graniči s obroncima Papuka i Krndije.Važno je spomenuti kako se baš u tom jugozapadnom dijelu nalazi i predivni Park prirode Papuk. Grad se sastoji od 13 naselja, s kojima broji više od 15000 stanovnika.

Orahovica se prvi puta spominje 1228. godine u povijesnom dokumentu kralja Andrije II. tijekom 14. stoljeća kralj Ludovik u zamjenu za Zrin daje Orahovicu Nikoli Kontu nakon čega Orahovica postaje važan grad s posjedom. Povijesni razvoj Orahovice usko je povezan uz srednjovjekovni utvrđeni grad Ružicu koji se nalazi zapadno od današnjeg grada, te danas predstavlja spomenik nulte kategorije. Početkom 15. stoljeća grad dolazi u ruke obitelji Gorjanski koja je bitno utjecala na kulturni i gospodarski razvoj mjesta. Već krajem istog stoljeća Orohovicu preuzima Lovro Iločki, a poslije njega gradom je vladao Ladislava Morea da Cula sve do pada Orahovice pod tursku vlast 1543. godine. Nakon oslobađanja od Turaka krajem 17. i početkom 18. stoljeća Orahovica postaje vlasništvom Carske komore, poslije čega grad mijenja nekoliko vlasnika među kojima se ističu grofovi Pejačevići koji 1733. prodaju grad Demetru Mihalovicu čija je obitelj zadržala posjed sve do 19. stoljeća. Do 1756. godine u gradu je postojala drvena crkva sv. Križa, a od iste godine sagrađena je nova crkva barokna crkva sv. Križa u samom središtu grada. U to vrijeme prestaje u gradu duhovna nadležnost franjevaca iz Našica. Od ostalih vrijednih sakralnih objekata u gradu valja još izdvojiti i pravoslavni manastir sv. Nikolaja, koji se nalazi južno od Orahovice, iza sela Duzluk.

Danas je Orahovica razvijeno urbano središte, koje se osim razvijene poljoprivrede, vinogradarstva, drvne, keramičke i kovinske industrije ističe i kao poznato turističko mjesto slavonske Podravine. Osim starog grda Ružice i manastira sv. Nikolaja u okolici grada još se nalazi orahovičko jezero i park-šuma Jankovac. Od turističkih atrakcija izdvajamo obnovljenu vodenicu u središtu grada, bazen, i obnovljenu staru lokomotivu koja je nekada prolazila gradom. U gradu danas djeluju osnovna i srednja škola te dječji vrtić, a od kulturnih ustanova valja izdvojiti gradsku knjižnicu, enigmatsku udrugu, te INFOR koji predstavlja udrugu za informatiku i naprednu tehnologiju. Glavna kulturna manifestacija u gradu je Orahovačko proljeće na kojoj se predstavlja folklorna i gastronomska ponudu Orahovice.
 


Slatina

Slatina je grad koji se smjestio u istočnom dijelu Virovitičko-podravske županije, na prijelazu iz dravske nizine prema brdovitom Papuku. Grad se sastoji od 15 naselja, te broji više od 11000 stanovnika.

Iako brojni arheološki dokazi svjedoče o boravku rimljana na području današnjeg grada, Slatina se prvi puta spominje u 12. stoljeću po imenu Zlatahnok, kao naselje unutar plemenske župe Novaki. Nakon raspada župe Novaki tijekom 13. stoljeća, Slatina je neko vrijeme pripadala Virovitičkoj, i kasnije Križevačkoj županiji, te zbog povoljnog položaja postaje razvijen srednjovjekovni kaštel. Nakon odlaska Turaka iz ovih krajeva, sredinom 18. stoljeća Slatina je imala status sela unutar Kotara Virovitica, a već 1848. postaje kotarsko središte. Nakon strahota prvog i drugog svjetskog rata, koje nažalost nisu zaobišle Slatinu, grad se ekonomski oporavlja, a od 1962. djeluje općina Podravska Slatina. Od vrijednih kulturnih znamenitosti u gradu izdvajamo dvorac grofa Janka Draškovića koji se trenutno obnavlja, te staru školu u središtu grada koja se preuređuje u Muzej grada. Ovdje je potrebno spomenuti i staro stablo sekvoje zasađeno u 19. stoljeću, koje je zaštićen spomenik prirode te predstavlja vrijednu turističku atrakciju. U gradskoj okolici nalaze se brojni vrijedni sakralni objekti, a u samom gradu nalazi se neogotička župna crkva sv. Josipa s početka 20. stoljeća. Važno je istaknuti kako se u slatinskom kraju nalazi više arheoloških nalazišta pretpovijesne nekropole u Aleksandrovcu i Čađavici, zatim pretpovijesna naselja u Miklešu, Noskovcima i Sopju, te antičku nekropolu u Sladojevcima. Nedaleko Slatine nalazi se i imanje Višnjica gdje se uzgajaju arapski konji, jeleni lopatari i mufloni.

Danas Slatina predstavlja razvijenu urbanu sredinu u kojoj djeluju dvije osnovne i jedna srednja škola, te jedna osnovna glazbena škola. Od kulturnih udruga koje djeluju u gradu izdvajamo gradsko amatersko kazalište i Slatinski likovni klub, te brojni sportski klubovi kao što su nogometni klub „Slatina“ i rukometni klub „Marluka“. Osim vrijedne kulturne i prirodne baštine, Slatina ističe i vrijednim kulturnim manifestacijama od kojih su najvažniji glazbena manifestacija Dani Milka Kelemena, te Slatinski sajam na kojem se između ostalog predstavljaju obrtnički proizvodi. Okolica grada nudi i dobre mogućnosti za lov i ribolov. Skladatelj Milko Kelemen te germanist i književni teoretičar Viktor Žmegaž samo su jedni od važnih ljudi koji nam dolaze iz Slatine.

 

 


Izvor: skole.hr


 

 

VIRTUALNA UČIONICA

Kalendar
« Travanj 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
Prikazani događaji

CMS za škole logo
Osnovna škola Lipovac / Cvjetno naselje 8, HR-32246 Lipovac / os-lipovac.skole.hr / ured@os-lipovac.skole.hr
preskoči na navigaciju