preskoči na sadržaj

Osnovna škola Lipovac

 


Međimurska županija

Autor: Grgur Jurković, 3. 5. 2011.

Međimurska županija nalazi se na krajnjem sjeverozapadu Hrvatske, a zbog svoje prelijepe prirode koja se ističe zelenim brežuljcima i ravnicama, te brojnim jezerima i vodenim tokovima, danas se još naziva i vrtom Hrvatske. Županija je omeđena rijekom Murom na sjeveru i istoku te rijekom Dravom na jugu. Također, zapadni dio Županije dolazi u dodir s obroncima Alpa, dok se srednji i istočni dotiču s ravnicama Panonske nizine. Sjeverne granice Županije ujedno su i državne granice Hrvatske prema Sloveniji i Mađarskoj, a u neposrednoj blizini se nalazi i Austrija. Međimurska županija u zemljopisnom i povijesnom smislu pripada regiji Međimurje, pa se danas za nju često koristi i naziv Međimurje malo. Glavno administrativno, kulturno i gospodarsko središte Županije je grad Čakovec, a osim njega Županija se još sastoji od gradova Mursko Središće i Preloga, te od 22 općine. Važno je istaknuti kako Županija predstavlja najgušće naseljen dio Hrvatske u kojem danas živi oko 120 tisuća stanovnika.  
 


Arheološki dokazi o ljudskim naseobinama na području današnje županije potječu još iz mlađeg kamenog doba, a za vrijeme željeznog doba ovdje su obitavala plemena Kelta i Panona, kojima su kasnije zagospodarili Rimljani. Već u prvom stoljeću zemljopisac Strabona spominje Međimurje kao «otok između rijeka Mure i Drave», a Čakovec kao grad okružen vodom po imenom Aquama. Od osnutka Zagrebačke biskupije krajem 11. stoljeća Međimurje drži dobre odnose sa Zagrebom, a tijekom 13. stoljeća na području Županije počinju nicati neka od danas poznatih naselja. Tako se već u 14. stoljeću ovdje počinju razvijati urbana središta poput Čakovaca, Murskog Središća i Preloga, a čitavo područje dobiva vojni i strateški značaj za Habsburško i Otomansko Carstvo tijekom 16. i 17. stoljeća. U to vrijeme Međimurjem su vladali hrvatski knezovi Zrinski koji su uvelike doprinijeli kulturnom i gospodarskom razvoju čitavog kraja. Zbog svog povoljnog položaja na raskrižju važnih putova, postepeno se u Međimurju razvija trgovina i obrt kao i građanske aktivnosti. Sredinom 19. stoljeća ban Jelačić oslobađa ove krajeve od Mađara koji su ovdje vladali sve od smaknuća Petra Zrinskog 1671. godine. Tijekom druge polovice 19. stoljeća na području današnje Županije se grade željezničke pruge, uvađa električna rasvjeta, pronalaze se rezerve zemnog plina i nafte, što sve utječe na postepeni razvoj kraja. Tijekom 20. stoljeća Međimurje slijedi sudbinu Hrvatske sve do njenog osamostaljenja početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, kada se i ustanovljuje Međimurska županija unutar samostalne Hrvatske.

Međimurska županija je danas jedna od najrazvijenijih Hrvatskih županija koja se ističe vrlo razvijenim gospodarstvom, bogatom kulturnim životom i kvalitetnom turističkom ponudom. U Županiji djeluju brojna poduzeća u raznim industrijama kao što su tekstilna industrija, proizvodnja obuće, metalno-prerađivačka industrija, građevinarstvo te poljoprivreda. Zbog svog povoljnog zemljopisnog i prometnog položaja, Međimurska županija gaji dobre odnose sa susjedima u Sloveniji i Mađarskoj, te se razvija u trgovačko i prometno središte koje povezuje središnju Europu s Jadranom. Također, Županije je bogata i prirodnim resursima, pa se tako ovdje nalazi i hidroelektrana na Dravi, termalni izvor u blizini naselja Vučkovec i Svetog Martina na Muri, nalazišta zemnog plina i nafte u mjestima Selnica i Peklenica, te nalazište ugljena u blizini Murskog Središća. Od brojnih kulturnih znamenitosti i sadržaja na području županije svakako valja izdvojiti Muzej Međimurja u Čakovcu, u kojem se nalaze brojni predmeti koji svjedoče o bogatoj povijesti ovog kraja. Također, osim bogatog kulturnog nasljeđa i razvijenog gospodarstva, Županija se ističe prelijepom i bogatom florom i faunom što stvara dobre preduvjete za daljnjim razvojem turizma, lova, ribolova i planinarstva. Upravo zbog svih navedenih razloga Međimurska županija danas služi kao pozitivan primjer ostalim hrvatskim županijama, te se i u 21. stoljeću nastavlja uspješno razvijati u gospodarskom i kulturnom pogledu.

 

Čakovec

Čakovec je glavno upravno, kulturno i gospodarsko središte Međimurske županije koji se smjestio na sjeveru Hrvatske. Grad se danas sastoji od od 13 naselja s kojima broji više od 30 tisuća stanovnika. Zbog svog povoljnog zemljopisnog i prometnog položaja na križištu regionalnih željezničkih i cestovnih pravaca, te neposredne blizine granice sa Slovenijom i Mađarskom, Čakovec ima povoljne preduvjete za daljnjim gospodarskim i kulturnim razvojem.

Još u prvom stoljeću na području današnjeg grada nalazila se rimska vojna postaja i legionarski kamp po imenu Aquama, to jest, grad okružen vodom, kako bilježi zemljopisac iz tog vremena Strabon. Razvoj današnjeg grada započinje izgradnjom tvrđave Dimitrusa Chakyja, koja se kasnije naziva Čakov toranj, i prema kome grad kasnije i dobiva ime. Utvrda, a ubrzo i naselje Čakovec se po prvi puta spominje u prvoj polovici 14. stoljeća, a tijekom druge polovice istog stoljeća grad je bio u vlasništvu obitelji Lacković. Grad se počinje gospodarski i kulturno razvijati tek sredinom 16. stoljeća, kada njime i čitavom njegovom okolicom gospodari Nikola Šubić Zrinski. U drugoj polovici istog stoljeća grof Juraj IV. Zrinski daje stanovnicima čakovečke utvrde i okolnih mjesta privilegije s čime se Čakovec postepeno pretvara u slobodno trgovište. Kasnije cijelo Međimurje i Čakovec mijenjaju vlasnike, pa tako u 18. stoljeću ovdje vlada austrijsko-češka obitelj Althan koji borave i nadograđuju staru utvrdu, koja se danas naziva Stari grad. U 18. stoljeću grad preuzima obitelj Feštetić, te se u to vrijeme u Čakovcu počinje razvijati trgovina i obrt. Sredinom 19. stoljeća čitavu okolicu i grad oslobađa od Mađara ban Josip Jelačić i vraća Hrvatskoj. Već krajem istog stoljeća u gradu se uvađa električna struja, te se gradi željeznička pruga kojom se povezuje Budimpešta s Rijekom i Trstom, a grad se krajem stoljeća prugom povezuje i s Murskim Središćem i Lendavom. Tijekom 20. stoljeća grad dijeli sudbinu Hrvatske, sve do njenog osamostaljenja početkom devedesetih godina kada grad postaje središtem Međimurske županije.

Čakovec je danas moderno urbano središte, s razvijenim kulturnim životom, jakim gospodarstvom te bogatom turističkom ponudom. Privreda grada temelji se na raznim industrijama od kojih su najznačajnije tekstilna, prehrambena i metaloprerađivačka industrija, te proizvodnja obuće, graditeljstvo i obrtništvo. Samo neka od gradskih poduzeća su Čateks, Jelen, Vajda i Međimurska trikotaža, a u gradu se nalazi i nekoliko trgovačkih centara. Osim tri osnovne te više srednjih škola, u gradu djeluje i Centar za odgoj i obrazovanje, a od brojnih gradskih kulturnih udruga izdvajamo radionicu animiranih filmova „ŠAF“, „Klub Maldih Čakovec“, „Međimurski informatički klub“, te plesni studio „Nexus“. Uz kulturne udruge u Čakovcu djeluje i Kulturni centar u čijem sklopu djeluje knjižnica i kazalište, a sami Centar zadužen je za organizaciju mnogih kulturnih i folklornih manifestacija. U gradu postoji i suvremeni sportsko-rekreacijski centar sa stadionom, kupalištem i dvoranom, a od brojnih gradskih sportski klubova izdvajamo atletski i nogometni klub „Međimurje“, te plivački i košarkaški klub „Čakovec“.

Pošto je Čakovec grad duge i bogate prošlosti tako se u njemu nalazi i mnoštvo povijesno-kulturnih spomenika od kojih je svakako najprepoznatljiviji simbol grada tvrđava Stari grad, koja je tokom povijesti više puta bila nadograđivana te je mijenjala više vlasnika. Tako je obitelj Zrinski za svog stolovanja u gradu tijekom 16. stoljeća preoblikovala tvrđavu u renesansni dvorac, a obitelj Althan je na njemu tijekom 18. stoljeća ostavila barokni pečat. Danas je Stari grad dobio muzejsku funkciju, te je u njemu smješten Muzej Međimurja. Osim Starog grada, vrijedan kulturni spomenik u Čakovcu je svakako barokni samostan na Franjevačkom trgu, uz koji je u 18. stoljeću izgrađena i župna crkva sv. Nikole. Važno je istaknuti kako se u središtu grada koje čine spomenuti Franjevački trg, zatim Trg Republike i Ulica kralja Tomislava nalaze vrijedne barokne i historističke kuće, te zgrade kao što su Visoka učiteljska škola, nova vijećnica i zgrada prve hrvatske štedionice gdje je danas smješteno gradsko poglavarstvo. Također, od vrijednih povijesnih građevina tu još valja spomenuti zgradu Trgovačkog kasina i upravnu zgradu grofa Feštetića. Na Trgu Republike nalazi se i spomenik Nikoli Zrinskom, a u prelijepom parku u blizini Starog grada stoji vrijedan barokni kip sv. Jeronima.

Uz spomenutu kulturnu baštinu Čakovec se ističe i prelijepom okolicom s bogatom florom i faunom, koja ovdje privlači mnoge izletnike, lovce i ribolovce. Od najvažnijih kulturnih događanja u gradu izdvajamo Čakovečke dane hrvatske galzbe te Pokladne dane. Upravo zbog svoje bogate kulturno-povijesne baštine, prelijepe prirode, razvijenog gospodarstva te povoljnog zemljopisnog položaja, Čakovec danas predstavlja jedno od perspektivnijih urbanih središta u Hrvatskoj, koje se i u 21. stoljeću nastavlja uspješno razvijati.

 

Mursko Središće

Mursko Središće je grad unutar Međimurske županije koji se smjestio na desnoj obali rijeke Mure, na odaljenosti od tek petnaestak kilometara sjeverno od Čakovca, te predstavlja najsjeverniji hrvatski grad. Grad se danas sastoji od pet naselja s kojima ukupno broji više od sedam tisuća stanovnika.

Iako povijesničari tvrde kako je na području današnjeg grada postojalo naselje Halicanum na rimskoj cesti, ime Mursko Središće se prvi puta spominje i veže uz crkvu sv. Martina još u prvoj polovici 14. stoljeća, čime se mjesto ubraja među najstarija naselja u Međimurju. Već u 15. stoljeću mjesto se spominje kao važno trgovište, a u 17. stoljeću se ubraja kao jedno od šest međimurskih gradskih naselja. Tijekom 19. Stolježa Mursko Središće se počinje gospodarski razvijati ponajviše zahvaljujući izgradnji ceste i željezničke pruge na relaciji Čakovec-Lendava, te zbog pronalska i iskorištavanja nafte u nedalekoj Selnici i Peklenici. U prvoj polovici 20. stoljeća na području grada počinju se vaditi znatne količine ugljena, zbog čega se ovdje otvaraju rudnici, a rudarstvo postaje glavnom gospodarska grana ovog dijela Međimurja. Iako danas rudnici više nisu aktivni, tragovi tog vremena vidljivi su gradu po spomeniku rudaru u središtu mjesta, te po gradskom nogometnom klubu „Rudar“. Nedugo nakon osamostaljenja Hrvatske, Mursko Središće je steklo status grada 1997. godine, te se nastavlja razvijati kao perspektivan gradić na granici sa Slovenijom.

Danas se gospodarstvo grada temelji na poljodjelstvu, stočarstvu, graditeljstvu, tekstilnoj industriji i ugostiteljstvu, iako zbog velike blizine Čakovca, veliki broj stanovnika tamo pronalazi zaposlenje. Od kulturnih znamenitosti u gradu najvažnija je barokizirana župna crkva sv. Ladislava, dok se u okolici grada nalaze mnoge kurije, kleti, vinogradi, dvorci i crkvice koje svojom ljepotom privlače izletnike. Također, u okolici grada dobro je razvijen seoski turizam, može se baviti i lovom, dok je na rijeci Muri moguć ribolov. Zbog svih ovih razloga, Mursko Središće danas ima temelje na kojima nastavlja razvijati svoje turističke i gospodarske potencijale.

 

Prelog

Prelog je grad u Međimurskoj županiji koji se smjestio uz lijevu obalu rijeke Drave, na udaljenosti od 17 kilometara jugoistočno od Čakovca. Grad se danas sastoji od osam naselja s kojima broji gotovo 8 tisuća stanovnika.

Iako arheološki dokazi svjedoče o prisutnosti ljudskih zajednica na području Međimurja još iz mlađeg kamenog, brončanog i željeznog doba, ruralni kompleks villa rustica iz 3. stoljeća također svjedoči o prisutnosti Rimljana u okolici današnjeg grada. Ime mjesta se prvi puta spominje već u 13. stoljeću, a u 14. stoljeću Prelog je naveden i kao jedna od 11 međimurskih župa. Krajem 15. stoljeća ovdje je nakratko boravio hrvatsko-ugarski kralj Matija Korvin, a tijekom 16. stoljeća kada su Međimurjem vladali Zrinski, Prelog je bio razvijeno trgovište. Ovdje već od 18. stoljeća djeluje pučka škola, a tijekom istog stoljeća u Prelogu se osniva skladište kamene soli, te manufaktura za preradu primitivnog svilana. U to vrijeme Prelog je imao veliku gospodarsku važnost za cijelo Međimurje jer su u njemu tada djelovali brojni trgovci i obrtnici, a važno je istaknuti kako je krajem 18. stoljeća mjesto brojalo više stanovnika od Čakovca. Važno je spomenuti kako se sredinom 18. stoljeća u Prelogu gradi i barokna župna crkva sv. Jakova, te mnoge vrijedne zgrade od kojih izdvajamo župnu kuriju. Nakon što je 1860. godine željeznička pruga zaobišla Prelog, mjesto se prestaje razvijati i počinje postepeno stagnirati, što se nastavilo i tijekom 20. stoljeća. Ubrzo nakon uspostave samostalne Hrvatske, Prelog je dobio status grada 1997. godine, te se danas uspješno razvija u moderno urbano središte.

Gospodarstvo grada se danas temelji na građevinskoj i tekstilnoj industriji, te poljodjelstvu, stočarstvu, trgovini i ugostiteljstvu. Važno je istaknuti da danas u Prelogu djeluje i veliki broj malih i velikih poduzeća smještenih u relativno novoj industrijskoj zoni na izlazu iz grada, koja pridonose daljnjem gospodarskom razvoju. Također, u gradu danas djeluju dvije osnovne, i jedna srednja škola, vrtić, gradska knjižnica te Dom kulture. Od kulturnih udruga koje djeluju u gradu svakako valja spomenuti „Likovnu udrugu donjeg Međimurja“, udrugu „Seljačka sloga“, te dječji zbor „Maleni“, a od brojnih gradskih sportskih klubova izdvajamo „Speedway klub Prelog“, nogometni klub „Mladost“ te biciklistički klub „Prelog“. Oslanjajući se na svoju bogatu kulturno-povijesnu tradiciju, te uz stvaranje sve boljih uvjeta za razvojem poduzetništva Prelog se u 21. stoljeću nastavlja uspješno razvijati.


Izvor: skole.hr


 

Kalendar
« Studeni 2018 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
29 30 31 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 1 2
3 4 5 6 7 8 9
Prikazani događaji

CMS za škole logo
Osnovna škola Lipovac / Cvjetno naselje 8, HR-32246 Lipovac / os-lipovac.skole.hr / ured@os-lipovac.skole.hr
preskoči na navigaciju